Odjel za nuklearnu medicinu

Voditelj Odjela:
Tamara Višković Fadel, dr. med., spec. nuklearne medicine
e-mail tvfadel@obpula.hr

Glavni inženjer:
Ondina Božac Jokić, bacc.med.radiol.

Telefoni: 376-840, 376-843

Odjel nuklearne medicine Opće bolnice Pula osnovan je 2006.g. i nalazi se u prizemlju zgrade Dijagnostike. Odjel nuklearne medicine se do današnjeg dana razvijao zapošljavajući i kontinuirano educirajući medicinsko osoblje, uvodeći nove scintigrafske pretrage, obnavljajući medicinsku opremu i surađujući sa brojnim vanjskim ustanovama.

Na Odjelu nuklearne medicine trenutno su zaposlena četiri liječnika specijalista nuklearne medicine: voditeljica Odjela Tamara Višković Fadel dr. med., Claudio Primc dr. med., Ornela Kmet Planinac dr. med. i Janja Filipović dr. med. Zaposlene su i četiri inženjerke medicinske radiologije: glavna inženjerka Ondina Božac Jokić bacc. med. radiol., Palma Suvalj bacc. med. radiol., Sara Valetić, bacc. med. radiol., Irina Novak Čepelja bacc. med. radiol., kao i medicinska sestra Grozdana Jung, medicinski tehničar Tomislav Efinger i medicinska fizičarka Dea Dundara Debeljuh.

Rad na Odjelu organiziran je kroz tri radilišta:

  • Radioizotopnu dijagnostiku za scintigrafska snimanja paratireoidnih žlijezdi, limfoscintigrafija, vaskularnih prostora jetre, scintigrafska snimanja bubrega, štitnjače, kostiju, miokarda, žlijezdi slinovnica i terapiju bolesti štitnjače (autoimune difuzne hipertireoze, multinodozne toksične strume,  toksičnog adenoma) jodom-131.
  • Ambulantu za ultrazvuk štitnjače putem koje se obavljaju ultrazvučni pregledi štitnjače i vrata
  • Ambulantu za bolesti štitnjače za dijagnostičko-terapijsko zbrinjavanje bolesti štitnjače

Radno vrijeme specijalističko-dijagnostičkih ambulanti:

  • Ambulanta za bolesti štitnjače: ponedjeljak-petak 07:30-14:00 h
  • Ambulanta za ultrazvuk štitnjače: ponedjeljak, utorak, srijeda, petak 07:30-14:00 h, četvrtak 07:30-18:00 h
  • Radioizotopna dijagnostika: pon-četvrtak 07:30-14:00 h, petak 07:30-17:00 h

Naručivanje pacijenata moguće je radnim danom na šalteru Odjela u vremenu od 12:00 do 14:00 h i putem e-maila (tvfadel@obpula.hrnuklearna@obpula.hrnarucivanje@obpula.hr).

Nalazi se izdaju radnim danom od 12:30-14:00 h.

     

UPUTE O SCINTIGRAFSKIM PRETRAGAMA

Za navedenu pretragu ne mora se biti natašte. Vrlo je važan podatak o alergiji na određene lijekove. Potrebno je upozoriti osoblje ukoliko postoji mogućnost trudnoće i/ili ukoliko se doji. Preporuča se udobna odjeća, a prije pretrage potrebno je skinuti sav nakit, sat i remen.

Scintigrafija paratireoidnih žlijezdi je dijagnostička pretraga kod koje se pomoću radiofarmaka-tehnecijem (99m Tc) obilježenog sestamibija koji se unosi intravenski, nastoji prikazati lokalizacija promijenjenih paratireoidnih žlijezdi uslijed adenoma, hiperplazije i karcinoma.

Neposredno prije pretrage pacijent mora isprazniti mokraćni mjehur.

Prije injiciranja radiofarmaka, alkoholom se očisti mjesto injiciranja. Injicira se 600-700 MBq tehnecijem (99m Tc) obilježenog sestamibija, pacijent se smješta ispod gama kamere u ležećem položaju, na leđima, a ruke su podignute iznad glave. Gama kamera bilježi ionizirajuće zračenje koje dolazi iz tijela pacijenta putem dva detektora koji se okreću oko pacijenta (SPECT), a time se dobije trodimenzionalna slika raspodjele radiofarmaka područja vrata i grudnog koša.

Nakon dva sata od injiciranja radiofarmaka učini se i SPECT/CT vrata i grudnog koša kada se uz SPECT učini i CT (kompjuterizirana tomografija) tijekom koje se snimani dio tijela izlaže rendgenskom zračenju da se bolje vizualizira i lokalizira hiperfunkcionalno paratireoidno tkivo.

Nakon pretrage moguć je nastavak svih životnih aktivnosti, ali potrebno je izbjegavati kontakte sa trudnicama i malom djecom 24 h nakon pretrage. Dojenje se mora prekinuti na barem 24 h nakon pretrage, mlijeko se izdaja i baca. Tijekom naredna 24 h potrebno je piti više tekućine kako bi se potaknulo mokrenje i brže izlučivanje slobodnog izotopa koji se izlučuje i putem stolice.

Rizici i moguće komplikacije:

Nakon datog radiofarmaka izloženi ste ionizirajućem zračenju koje je u medicinski prihvatljivim okvirima. Korist od pretrage višestruko nadmašuje malu vjerojatnost za štetnost po zdravlje. Dužina snimanja gama kamerom ne utječe na ozračenje tijela. Kao posljedica intravenskog davanja radioizotopa, na mjestu injiciranja može nastati hematom. Vrlo su rijetko moguće reakcije intolerancije i alergijske reakcije. Ukoliko se pojave kožne promjene ili smetnje disanja nakon datog radiofarmaka HITNO obavijestiti naše osoblje ili najbližeg liječnika.

Za narudžbu za scintigrafiju paratireoidnih žlijezdi potreban je nalaz specijaliste koji upućuje na pretragu i uputnica liječnika obiteljske medicine ili interna uputnica.

Ukoliko niste u mogućnosti doći na pretragu molim da je otkažete na broj 052/376-843.

Na našem Odjelu limfoscintigrafija sentinel limfnog čvora radi se kod karcinoma dojke i melanoma i to na dan planiranog operacijskog zahvata na dojci (odstranjenje tumora), odnosno prije planirane proširene ekscizije ožiljka nakon odstranjenja melanoma.

Pacijent mora biti natašte. Važan je podatak o alergiji pacijenta na određene lijekove. Potrebno je upozoriti osoblje ukoliko postoji mogućnost trudnoće i/ili ukoliko se doji, ako se boluje od bolesti bubrega, jetre i disfunkcije mokraćnog mjehura. Prije pretrage potrebno je skinuti sav nakit, sat i remen.

Limfoscintigrafija sentinel limfnog čvora/ čvora „čuvara“ je  dijagnostička pretraga kod koje se pomoću male doze tehnecijem (99m Tc) obilježenog radiofarmaka, koji se unosi injekcijom potkožno, nastoji prikazati prvi limfni čvor; odnosno prve limfne čvorove na drenažnom putu tumora.

Neposredno prije pretrage pacijent mora isprazniti mokraćni mjehur. Prije injiciranja radiofarmaka, tehnecijem (99m Tc) obilježenog ljudskog albumina, nano veličine, najprije se alkoholom očisti mjesto injiciranja. Ukoliko se radi o tumoru dojke, radiofarmak se injicira malom injekcijom potkožno, najčešće iznad tumora. Injicira se aktivnost od 100-200 MBq.

Ukoliko se radi o melanomu, radiofarmak se injicira također potkožno, a injicira se aktivnost od 40-100 MBq, na četiri mjesta oko ožiljka.

Nakon 5-10 minuta od injiciranja radiofarmaka, pacijent se smješta ispod gama kamere u ležećem položaju, na leđima. Gama kamera bilježi ionizirajuće zračenje koje dolazi iz tijela pacijenta. Limfa odnosi koloidne čestice sa mjesta injiciranja do regionalnih limfnih čvorova. Na ekranu gama kamere prati se „put“ radiofarmaka od mjesta injiciranja do limfnog čvora/limfnih čvorova, a potom se na koži flomasterom označava prvi limfni čvor kao sentinel ili limfni čvor „čuvar“ na svakom limfnom putu koji se prikaže.

Prema procjeni specijaliste nuklearne medicine uz planarne scintigrame može se još dodatno učiniti i SPECT/CT područja gdje se prikaže/u sentinel limfni čvor/čvorovi. SPECT je način snimanja kod kojega se oba detektora gama kamere okreću oko pacijenta kako bi se dobila trodimenzionalna snimka raspodjele radiofarmaka, a uz CT (kompjuteriziranu tomografiju) tijekom koje se snimani dio tijela izlaže rendgenskom zračenju, bolje se vizualizira sentinel limfni čvor i određuje se njegova točna lokalizacija.

Snimanje kod limfoscintigrafije tumora dojke traje od 30 minuta do 2 h, a kod melanoma od 1 do 2 h.

Označavanjem sentinel limfnog čvora na koži prije kirurškog zahvata, omogućuje se intraoperacijska identifikacija sentinel limfnog čvora za biopsiju putem ručne gama-sonde. Odstranjenjem samo sentinel limfnog čvora operacija je manje opsežna, kraćeg trajanja, te manjeg rizika komplikacija za pacijenta. Omogućena je pouzdana biopsija samo onih limfnih čvorova koji mogu sadržavati metastaze, dok se preostali čvorovi u istom bazenu ne uklanjaju.

Nakon pretrage nije potrebno izbjegavati kontakte sa trudnicama i malom djecom jer je data aktivnost radiofarmaka vrlo mala, ali ukoliko pacijentica doji dojenje se mora prekinuti na 24 h nakon pretrage, mlijeko se izdaja i baca.

Rizici i moguće komplikacije:

Nakon datog radiofarmaka izloženi ste ionizirajućem zračenju koje je u medicinski prihvatljivim okvirima. Korist od pretrage višestruko nadmašuje malu vjerojatnost za štetnost po zdravlje. Dužina snimanja ne utječe na ozračenje tijela. Kao posljedica davanja radiofarmaka na mjestu injiciranja može nastati hematom, a moguće su alergijske reakcije na mjestu injiciranja. Ukoliko se pojave kožne promjene ili smetnje disanja nakon datog radiofarmaka HITNO obavijestiti naše osoblje ili najbližeg liječnika.

Za navedenu pretragu ne mora se biti natašte. Vrlo je važan podatak o alergiji na određene lijekove. Potrebno je upozoriti osoblje ukoliko postoji mogućnost trudnoće i/ili ukoliko se doji. Preporuča se udobna odjeća, a prije pretrage potrebno je skinuti sav nakit, sat i remen.

Scintigrafija vaskularnih prostora jetre je dijagnostička pretraga za prikaz mogućih hemangioma (proširenih vaskularnih struktura) > 1cm unutar jetre, a pomoću radiofarmaka koji se zadržavaju u krvnim prostorima, odnosno najčešće pomoću vlastitih obilježenih eritocita koji se obilježavaju radioizotopom-tehnecij pertehnetatom (99m TcO4-).

Neposredno prije snimanja pacijent mora isprazniti mokraćni mjehur.

Prije injiciranja farmaka alkoholom se očisti mjesto injiciranja. Inicira se pirofosfat koji omogućuje vezanje tehnecij pertehnetata za eritrocite. Nakon 15 minuta inicira se radioizotop, tehnecij pertehnetat, 740 MBq, koji se potom veže za eritrocite. Obilježeni eritrociti cirkuliraju unutar krvnih žila i time se uz ostale vaskularne strukture, prikazuju i vaskularne strukture jetre.

Pacijent je u ležećem položaju, na leđima, sa rukama iznad glave, nakon čega kreće SPECT snimanje koje traje oko 15-20 minuta, a tijekom kojeg se dva detektora kamere okreću oko pacijenta i dobije se trodimenzionalni prikaz raspodjele radiofarmaka unutar abdomena, odnosno unutar jetre. Tijekom snimanja važno je da se pacijent ne pomiče.

Snimanje se na isti način ponavlja i nakon 2 h, bez dodatnog injiciranja.

Prema procjeni specijaliste nuklearne medicine može se uz SPECT još dodatno učiniti i CT (kompjuterizirana tomografija) kod koje se snimani dio tijela izlaže rendgenskom zračenju, a kako bi se dobila precizna lokalizacija određenih promjena vidljivih na SPECT-u. Ovom neinvazivnom pretragom može se sa velikom sigurnošću dokazati ili isključiti hemangiom, posebno ukoliko je veličine 1 cm ili veći, a što je vrlo važno za daljnje praćenje, odnosno liječenje.

Nakon učinjene pretrage moguć je nastavak svih životnih aktivnosti, ali 24 h od pretrage potrebno je izbjegavati kontakte sa trudnicama i malom djecom. Tijekom naredna 24 h preporučeno je piti više tekućine kako bi se potaknulo mokrenje i brže izlučivanje slobodnog izotopa. Dojenje se mora prekinuti na 24 h nakon pretrage, mlijeko se izdaja i baca.

Rizici i moguće komplikacije:

Nakon datog radioizotopa izloženi ste ionizirajućem zračenju koje je u medicinski prihvatljivim okvirima. Korist od pretrage višestruko nadmašuje malu vjerojatnost za štetnost po zdravlje. Dužina snimanja ne utječe na ozračenje tijela. Kao posljedica intravenskog davanja radioizotopa na mjestu injiciranja može nastati hematom, a vrlo rijetko su moguće reakcije intolerancije ili alergijske reakcije. Ukoliko primijetite kožne promjene ili smetnje disanja, HITNO obavijestite naše osoblje ili najbližeg liječnika.

Za narudžbu za scintigrafiju vaskularnih prostora jetre potreban je nalaz specijaliste koji upućuje na pretragu i uputnica liječnika obiteljske medicine ili interna uputnica.

Ukoliko niste u mogućnosti doći na pretragu molim da je otkažete na broj 052/376-843.

Za navedenu pretragu ne mora se biti natašte. Vrlo je važan podatak o alergiji na određene lijekove ili kontrastna sredstva. Potrebno je upozoriti osoblje ukoliko postoji mogućnost trudnoće i/ili ukoliko se doji. Preporuča se udobna odjeća, a prije pretrage potrebno je skinuti sav nakit, sat i remen.

Statička scintigrafija bubrega je slikovna dijagnostička pretraga za prikaz morfologije i funkcije bubrega pomoću radiofarmaka koji se nakuplja u bubrežnoj kori, odnosno u stanicama proksimalnih i djelomično distalnih nefronskih kanalića. Rabi se za procjenu veličine, položaja i pomičnosti bubrega te lokaliziranih promjena parenhima (npr. ekspanzivnog procesa, bubrežne policistoze, infarkta bubrega, ožiljaka, kongenitalnih anomalija, akutne upale bubrega).

Prije injiciranja radiofarmaka alkoholom se očisti mjesto injiciranja.

Intravenski se inicira 74 MBq tehnecijem (99m Tc) obilježena DMSA (dimerkaptojantarna kiselina). Vrijeme od davanja radiofarmaka do početka snimanja iznosi od 2 do 4 sata. Snima se u ležećem položaju na leđima, uređajem koji se zove gama kamera. Gama kamera bilježi ionizirajuće zračenje koje dolazi iz tijela ispitanika. Snimanje ukupno traje oko 20 minuta. Tijekom snimanja važno je da se pacijent ne pomiče.

Navedenu pretragu moguće je napraviti u ispitanika u kojih nije očuvana svijest i u onih u kojih postoje znakovi oslabljene bubrežne funkcije.

Ova se pretraga vrlo često izvodi i kod male djece, dojenčadi i novorođenčadi. Njima se obično na Odjelu pedijatrije postavi venski put u venu na ruci ili nozi (iznimno na glavi). Poželjno je da djeca budu nahranjena prije pretrage kako bi bila mirna ili čak spavala tijekom snimanja. Pretraga kod male djece najčešće započinje 2 sata nakon injiciranja. Roditelji su uz dijete tijekom snimanja. Važno je voditi računa da se djetetu nakon pretrage nudi više tekućine.

Nakon pregleda moguć je uobičajeni nastavak svih životnih aktivnosti.

Potrebno je izbjeći bliži kontakt s trudnicama i malom djecom 24 h od pretrage. Preporuča se uzimanje više tekućine do 24 sata nakon pretrage uz često mokrenje. Dojenje se mora prekinuti na 24 sata nakon pretrage, izdojeno mlijeko se baca.

Rizici i moguće komplikacije:

Nakon datog radiofarmaka izloženi ste ionizirajućem zračenju koje je u medicinski prihvatljivim okvirima. Korist od pretrage višestruko nadmašuje malu vjerojatnost za štetnost po zdravlje. Dužina snimanja ne utječe na ozračenje tijela. Kao posljedica intravenskog davanja radiofarmaka na mjestu injiciranja može nastati hematom, a vrlo rijetko su moguće reakcije intolerancije ili alergijske reakcije. Ukoliko primijetite kožne promjene ili smetnje disanja, HITNO obavijestite naše osoblje ili najbližeg liječnika.

Za narudžbu za statičku scintigrafiju bubrega potreban je nalaz specijaliste koji upućuje na pretragu i uputnica liječnika obiteljske medicine ili interna uputnica.

Ukoliko niste u mogućnosti doći na pretragu molim da je otkažete na broj 052/376-843.

Prije pretrage treba popiti barem 7 dcl tekućine, a pola litre ponijeti na snimanje. Za navedenu pretragu ne mora se biti natašte. Vrlo je važan podatak o alergiji na određene lijekove ili kontrastna sredstva. Potrebno je upozoriti osoblje ukoliko postoji mogućnost trudnoće i/ili ukoliko se doji. Preporuča se udobna odjeća, a prije pretrage potrebno je skinuti sav nakit, sat i remen.

Dinamička scintigrafija bubrega je slikovna dijagnostička metoda za prikaz morfologije i funkcije bubrega pomoću radiofarmaka-tehnecijem (99m Tc) obilježenog MAG-3 (merkaptoacetil-triglicina) koji se izlučuje bubrežnim putem. Pretraga se provodi kod smetnji drenaže (jednostrane ili obostrane), proširenja bubrežnog kanalnog sustava, hidronefroze, hidrouretera…

Dinamička scintigrafija bubrega izvodi se pomoću uređaja koji se zove gama kamera. Gama kamera bilježi ionizirajuće zračenje koje dolazi iz tijela ispitanika. Snimanje započinje odmah nakon injiciranja 74-222 MBq radiofarmaka u venu na ruci. Snima se u ležećem položaju na leđima, s rukama uz tijelo, a ukupno traje 30 minuta. Tijekom snimanja važno je da se ispitanik ne pomiče. Moguće je da ćemo tijekom snimanja trebati aplicirati diuretik, također u venu na ruci. Svrha diuretika je da se ubrza protok urina kroz bubreg i mokraćovod da bi se procijenila ozbiljnost smetnji protoka urina. Ukoliko se tijekom pretrage ispitaniku mokri treba upozoriti osoblje jer je snimanje moguće nakratko zaustaviti.

Ova se pretraga vrlo često izvodi kod male djece, dojenčadi i novorođenčadi. Njima se obično na Odjelu pedijatrije postavi venski put u venu na ruci ili nozi (iznimno na glavi). Poželjno je da djeca budu nahranjena prije pretrage kako bi bila mirna ili čak spavala tijekom snimanja.

Za manju djecu se preporuča da unos tekućine prije pretrage bude oko 15 ml po kg tjelesne težine, a da veća djeca popiju oko 0.25 ili 0.5 litre tekućine prije početka snimanja. Pretraga kod djece također traje 30 minuta, a samo iznimno, u dogovoru sa pedijatrom, i do 45 min.

Roditelji su uz dijete tijekom snimanja. Ukoliko djetetu tijekom snimanja apliciramo diuretik, voditi računa da mu se taj dan nudi više tekućine.

Nakon pregleda moguć je uobičajeni nastavak svih životnih aktivnosti.

Potrebno je izbjeći bliži kontakt s trudnicama i malom djecom nekoliko sati nakon pretrage. Preporuča se uzimanje više tekućine do 24 h nakon pretrage uz često mokrenje. Dojenje se mora prekinuti na 24 h od pretrage, preporučamo nastaviti izdajanje i baciti izdojeno mlijeko.

Rizici i moguće komplikacije:

Prilikom izvođenja pretrage ispitanik je izložen ionizirajućem zračenju, ali je ozračenje značajno manje nego kod većine RTG snimanja i u medicinski je prihvatljivim okvirima. Korist od pretrage višestruko nadmašuje vrlo malu vjerojatnost za štetnost po zdravlje. Broj i dužina snimanja ne utječu na ozračenje tijela.Kao posljedica intravenskog davanja radiofarmaka može nastati hematom u koži i potkožnom tkivu. Nakon injekcije radiofarmaka ne očekuju se nikakve nuspojave, međutim ukoliko se primijete kožne promjene ili smetnje disanja HITNO obavijestiti naše osoblje ili najbližeg liječnika.

 Za narudžbu za dinamičku scintigrafiju bubrega potreban je nalaz specijaliste koji upućuje na pretragu i uputnica liječnika obiteljske medicine ili interna uputnica.

Ukoliko niste u mogućnosti doći na pretragu molim da je otkažete na broj 052/376-843.

Za navedenu pretragu ne mora se biti natašte. Vrlo je važan podatak o alergiji na određene lijekove ili kontrastna sredstva. Potrebno je upozoriti osoblje ukoliko postoji mogućnost trudnoće i/ili ukoliko se doji. Preporuča se udobna odjeća, a prije pretrage potrebno je skinuti sav nakit

Scintigrafija štitnjače slikovna je metoda za dvodimenzionalni prikaz anatomije i fiziologije žlijezde pomoću tehnecij pertehnetata (99m TcO4-). Scintigrafijom štitnjače dobivaju se podaci o veličini ev. strume štitnjače na vratu i substernalno, o funkcijskome stanju čvora, ektopičnome tkivu štitnjače, te o rezidualnom tkivu štitnjače. Služi i za dijagnozu hipertireoze, tireoiditisa…

Scintigrafija štitnjače služi kao dopuna fizikalnom pregledu i anamnezi.

Za scintigrafiju štitnjače koristi se gama kamera koja bilježi ionizirajuće zračenje iz tijela ispitanika. Prije injiciranja 37-185 MBq radioizotopa u venu, koža se prebriše dezinfekcijskim sredstvom. Nakon 15-30 minuta po injiciranju snima se područje vrata u trajanju od 5 minuta. Samo snimanje se izvodi u ležećem položaju. Snimanje se može iznimno učiniti i u sjedećem položaju. Ponekad su potrebna dodatna snimanja na indikaciju nadležnog liječnika ukoliko se primijeti aktivnost u jednjaku, koja može otežati interpretaciju nalaza. Nakon pretrage taj dan potrebno je uzimati više tekućine, bombon/žvakaću gumu i izbjegavati bliski kontakt s malom djecom i trudnicama.

U slučaju da se uzima supstitucijska terapija levotiroksinom potrebno je 10 dana prije pretrage ne uzimati lijek. Tireostatici iz skupine tionamida ne utječu na scintigram s tehnecijem.

 Prilikom izvođenja pretrage ispitanik je izložen ionizirajućem zračenju, ali je ozračenje u medicinski prihvatljivim okvirima. Broj i dužina snimanja ne utječu na ozračenje tijela.

Kao posljedica intravenskog davanja radioizotopa može nastati hematom u koži i potkožnom tkivu. Nakon injekcije radioizotopa ne očekuju se nikakve nuspojave, međutim ukoliko ste skloniji alergijskim reakcijama treba obavijestiti osoblje prije injiciranja

Za narudžbu za scintigrafiju štitnjače potreban je nalaz specijaliste koji upućuje na pretragu i uputnica liječnika obiteljske medicine ili interna uputnica.

Ukoliko niste u mogućnosti doći na pretragu molim da je otkažete na broj 052/376-843.

Za navedenu pretragu ne mora se biti natašte. Vrlo je važan podatak o alergiji na određene lijekove ili kontrastna sredstva. Potrebno je upozoriti osoblje ukoliko postoji mogućnost trudnoće i/ili ukoliko se doji. Preporuča se udobna odjeća, a prije pretrage potrebno je skinuti sav nakit, sat i remen.

Scintigrafija kosti i zglobova dijagnostički je slikovni postupak u kojem se koristimo radiofarmakom koji se nakuplja u koštanome tkivu. To je dijagnostička metoda koja pruža podatke potrebne za dijagnozu i procjenu proširenosti bolesti, za praćenje tijeka i za prognozu bolesti, za procjenu odgovora na terapiju kod primarnih tumora kostiju, koštanih metastaza, upala, metaboličkih bolesti, fraktura…

Neposredno prije snimanja pacijent mora isprazniti mokraćni mjehur.

Scintigrafija skeleta izvodi se pomoću uređaja koji se zove gama kamera. Gama kamera bilježi ionizirajuće zračenje koje dolazi iz tijela. Prije izvođenja scintigrafije intravenskom injekcijom aplicira se radiofarmak, sredstvo koje se nakuplja u kostima i daje prikaz normalne kosti i eventualnih patoloških promjena unutar kostiju. Za scintigrafiju skeleta koriste se difosfonati obilježeni s tehnecijem (99m Tc). Aplicira se 555-740 MBq. Snimanje pacijenta započinje nakon tri i više sati od injiciranja. Tijekom snimanja pacijent mora mirno ležati na leđima, a detektori kamere pokreću se iznad, ispod i oko pacijenta.

Kod scintigrafije skeleta snima se cijelo tijelo. Kod nekih bolesnika dovoljno je učiniti planarnu scintigrafiju kosti, dok je kod drugih potrebno dodatno učiniti SPECT ili SPECT/CT, po procjeni specijaliste nuklearne medicine. SPECT je način snimanja kod kojega se detektori kamere okreću oko pacijenta i time nastaje trodimenzionalni prikaz raspodjele radiofarmaka u skeletu. Kompjuterizirana tomografija (CT) je dijagnostička metoda tijekom koje se snimani dio tijela izlaže rendgenskom zračenju, što omogućuje detaljan anatomski prikaz kosti i mekih tkiva.

SPECT/CT je dijagnostička metoda koja spaja SPECT način snimanja sa kompjutoriziranom tomografijom (CT) u jedan dijagnostički sustav koji služi za bolju vizualizaciju i točno određivanje položaja promijenjene koštane pregradnje unutar skeleta.

Nakon pregleda moguć je nastavak svih životnih aktivnosti. Potrebno je izbjeći bliži kontakt s trudnicama i malom djecom 24 h od pretrage. Preporuča se obilno uzimanje tekućine do 24 sata nakon pretrage uz često mokrenje. Dojenje se mora prekinuti na 24 h od pretrage, mlijeko se izdaja i baca.

Rizici i moguće komplikacije:

Prilikom izvođenja pretrage pacijent je izložen ionizirajućem zračenju. Ozračenost organizma je u medicinski prihvatljivim okvirima. Korist od pretrage višestruko nadmašuje vrlo malu vjerojatnost za štetnost po zdravlje. Broj i dužina snimanja ne utječu na ozračenost tijela. Kao posljedica intravenskog davanja radiofarmaka može nastati hematom u koži i potkožnom tkivu i bolnost. Nakon injekcije radiofarmaka ne očekuju se nikakve nuspojave, međutim ukoliko se primijete kožne promjene ili smetnje disanja HITNO se javiti našem osoblju ili najbližem liječniku.

Za narudžbu za scintigrafiju skeleta potreban je nalaz specijaliste koji upućuje na pretragu i uputnica liječnika obiteljske medicine ili interna uputnica.

Ukoliko niste u mogućnosti doći na pretragu molim da je otkažete na broj 052/376-843.

Za navedenu pretragu ne mora se biti natašte, dozvoljeno je lagano doručkovati npr. čaj, dvopek…

Potrebno je donijeti svu medicinsku dokumentaciju.

Lijekovi poput beta blokatora, nitrata dugog djelovanja i antagonista kalcijevih kanala utječu na protok kroz koronarne arterije i imaju utjecaj na ishod pretrage. O eventualnom prestanku uzimanja navedenih lijekova odlučuje specijalist nuklearne medicine.

Vrlo je važan podatak o alergiji na određene lijekove ili kontrastna sredstva. Potrebno je upozoriti osoblje ukoliko postoji mogućnost trudnoće i/ili ukoliko se doji. Preporuča se udobna odjeća i obuća, a prije pretrage potrebno je skinuti sav nakit, odjeću koja sadrži metalne dijelove i remen.

Scintigrafija miokarda je dijagnostička metoda koja se primjenjuje za procjenu prokrvljenosti srčanog mišića i procjenu rizika bolesnika od koronarne bolesti.

Liječnik specijalist (internist/kardiolog) odlučuje o potrebi za ovom pretragom, a specijalist nuklearne medicine donosi konačnu odluku o provođenju i načinu provođenja pretrage na temelju trenutnog zdravstvenog stanja pacijenta i kliničkog pitanja kojeg treba razriješiti.

Na našem Odjelu pretraga se izvodi u dva dana; prvi dan se radiofarmak daje tijekom opterećenja na bicikl ergometru u postavljenu braunilu na ruci pacijenta, a drugog se dana radiofarmak daje u mirovanju.

Za scintigrafiju miokarda koristi se radiofarmak-tetrofosmin obilježen s tehnecijem (99m Tc) 400-480 MBq, koji je specifičan za prikaz prokrvljenosti srčanog mišića i služi kao izvor ionizirajućeg zračenja. Nakon 45 min do 1 h od date injekcije snimi se SPECT/CT grudnog koša. SPECT je način snimanja kod kojega se detektori kamere okreću oko pacijenta koji leži na leđima sa rukama iznad glave, a pri čemu nastane trodimenzionalni prikaz raspodjele radiofarmaka u grudnom košu, odnosno u srčanom mišiću. Kompjuterizirana tomografija (CT) je dijagnostička metoda tijekom koje se snimani dio tijela izlaže rendgenskom zračenju, a SPECT/CT je dijagnostička metoda koja spaja SPECT način snimanja sa kompjutoriziranom tomografijom (CT) u jedan dijagnostički sustav što dodatno poboljšava kvalitetu snimke i mogućnost kvantifikacije.

Nakon pregleda moguć je nastavak svih životnih aktivnosti. Potrebno je izbjeći bliži kontakt s trudnicama i malom djecom 24 h od pretrage. Preporuča se obilno uzimanje tekućine unutar prvih 24 sata nakon pretrage uz često mokrenje. Dojenje se mora prekinuti na 24 sata od pretrage, preporučamo nastaviti izdajanje i odbaciti izdojeno mlijeko.

Rizici i moguće komplikacije:

Prilikom izvođenja pretrage izloženi ste ionizirajućem zračenju. Ozračenost vašeg organizma je u medicinski prihvatljivim okvirima. Korist od pretrage višestruko nadmašuje vrlo malu vjerojatnost za štetnost po zdravlje. Broj i dužina snimanja ne utječu na ozračenost tijela. Kao posljedica intravenskog davanja radiofarmaka može nastati hematom u koži i potkožnom tkivu i bolnost. Nakon injekcije radiofarmaka ne očekuju se nikakve nuspojave, međutim ukoliko se primijete kožne promjene ili smetnje disanja HITNO se javite našem osoblju ili najbližem liječniku.

Opterećenje tijela ergometrijom može dovesti do nepravilnog rada srca-aritmije, boli u prsima, pada tlaka, glavobolje i vrlo rijetko infarkta miokarda.

Za narudžbu za scintigrafiju miokarda potreban je nalaz UZV srca, nalaz ergometrije, nalaz specijalista koji upućuje na pretragu i uputnica liječnika obiteljske medicine ili interna uputnica.

Ukoliko niste u mogućnosti doći na pretragu molim da je otkažete na broj 052/376-843.

Za navedenu pretragu ne mora se biti natašte. Vrlo je važan podatak o alergiji na određene lijekove. Potrebno je upozoriti osoblje ukoliko postoji mogućnost trudnoće i/ili ukoliko se doji. Preporuča se udobna odjeća, a prije pretrage potrebno je skinuti sav nakit

Scintigrafija žlijezdi slinovnica je dijagnostička pretraga kod koje se pomoću radioizotopa-tehnecij pertehnetata (99m TcO4-) procjenjuje funkcija i morfologija žlijezdi slinovnica; prvenstveno parotida i submandibularnih žlijezdi (male žlijezde slinovnice i sublingvalna žlijezda ne koncentriraju pertehnetat u dovoljnoj količini ukoliko je funkcija velikih žlijezdi slinovnica uredna).

Neposredno prije pretrage pacijent mora isprazniti mokraćni mjehur. Prije intrvenskog injiciranja tehnecij perthnetata, alkoholom se očisti mjesto injiciranja. Pacijent se smješta ispod gama kamere u ležećem položaju, na leđima. Odmah po injiciranju 185-370 MBq tehnecij pertehnetata, snima se područje glave i vrata. Gama kamera bilježi ionizirajuće zračenje koje dolazi iz tijela pacijenta. Dinamičko snimanje traje 30 minuta, a u 15. minuti studije, bez prekida snimanja i bez pomicanja pacijenta, ispod jezika pacijenta stavi se bombon sa vitaminom C kako bi se potaknulo stvaranje sline. Nakon 30. minute snimanja učine se još i profilni statički scintigrami u trajanju od 5 minuta.

Nakon pretrage potrebno je uzimati više tekućine, bombom ili žvakaću gumu da se izluči preostala aktivnost u slinovnicama. Potrebno je izbjegavati kontakte sa trudnicama i malom djecom 24 h. Dojenje se mora prekinuti na 24 h nakon pretrage, mlijeko se izdaja i baca.

Rizici i moguće komplikacije:

Nakon datog radioizotopa izloženi ste ionizirajućem zračenju koje je u medicinski prihvatljivim okvirima. Korist od pretrage višestruko nadmašuje malu vjerojatnost za štetnost po zdravlje od izlaganja ionizirajućem zračenju. Dužina snimanja ne utječe na ozračenje tijela. Kao posljedica intravenskog davanja radioizotopa, na mjestu injiciranja može nastati hematom, a moguće su alergijske reakcije na mjestu injiciranja. Ukoliko se pojave kožne promjene ili smetnje disanja nakon datog radiofarmaka HITNO obavijestiti naše osoblje ili najbližeg liječnika.

Za narudžbu za scintigrafiju žlijezdi slinovnica potreban je nalaz specijaliste koji upućuje na pretragu i uputnica liječnika obiteljske medicine ili interna uputnica.

Ukoliko niste u mogućnosti doći na pretragu molim da je otkažete na broj 052/376-843.

UPUTE O TERAPIJAMA

Terapija radioaktivnim jodom je jedan od načina radikalnog liječenja gore navedenih stanja. Liječenje radioaktivnim jodom metoda izbora je u starijih bolesnika i kardiopata kod kojih je liječenje indicirano odmah nakon postizanja eutireoze tireostaticima, ali i kod bolesnika koji su već operirali štitnjaču zbog povećanog rizika od komplikacija vezanih uz ponovnu operaciju.

Štitnjača je žlijezda sa unutarnjim lučenjem koja je smještena u donjoj trećini prednje strane vrata. Štitnjača nakuplja jod koji u tijelo unosimo hranom. Koristi ga za proizvodnju tireoidnih hormona T3 i T4, koje izravno luči u krv, a od vitalnog su značenja za normalan metabolizam, rast i mentalni razvoj, rad srca i disanje. Na sličan način štitna žlijezda iskorištava i radioaktivni jod. Zračenje koje se ovim putem otpušta u štitnjaču smanjuje funkciju stanica štitnjače i sprječava njihov rast, a sve u svrhu smanjivanja guše, normaliziranja nalaza hormona i poboljšanja kliničkog stanja.

Terapijska doza radioaktivnog joda u cilju liječenja hipertireoze, multinodozne toksične strume i toksičnog adenoma daje se ambulantno, a smije se dati bolesniku tek nakon adekvatne dijagnostike, postavljene prave indikacije i dobivene pismene suglasnosti. Bolesnik/ca mora biti natašte jer se terapija daje peroralno, u obliku kapsule. Sat vremena od popijene doze bolesnik ne smije uzimati hranu. Primljena terapija kod većine bolesnika protekne bez ikakvih komplikacija. Bolesnik dobije pismene upute o ponašanju nakon terapije sa radioaktivnim jodom kojih se treba pridržavati kako bi se smanjila izloženost zračenju ostalih osoba, pogotovo osoba koje su u bliskom fizičkom kontaktu s bolesnikom.

Komplikacije koje se mogu javiti nakon terapije radioaktivnim jodom su izuzetno rijetke. Od mogućih komplikacija mogu se javiti mučnina i povraćanje, bol u predjelu vrata, suhoća usta, poremećaj okusa i mirisa, upala štitnjače uzrokovana ozračivanjem.

Mučnina i povraćanje: može se javiti blaža nelagoda u želudcu, a iznimno rijetko povraćanje. U pravilu se radi o kratkotrajnom osjećaju koji se javlja nekoliko sati nakon radiojodne terapije i ubrzo se smiruje.

Bol u predjelu vrata: ispoljava se kao blaža bol i iznimno je rijetko potrebna primjena analgetika. U pravilu se radi o kratkotrajnoj komplikaciji u trajanju od nekoliko sati.

Suhoća usta te poremećaj okusa i mirisa također je rijetka komplikacija. Osjećaj suhoće usta moguće je izbjeći ako se pridržavate dobivenih uputa, a poremećaj okusa i mirisa je prolazan.

Upala štitnjače uzrokovana ozračivanjem rezultat je djelovanja radiojodne terapije. Manifestira se osjećajem boli i zatezanja u vratu. Javlja se u prvih nekoliko dana nakon terapije. Vrlo je rijetka komplikacija.