SestrinstvoU povijesnom kontekstu sestrinstvo je nastajalo i razvijalo se iz potrebe pružanja njege bližnjima. Povijesni put do društvenog priznanja sestrinstva kao zasebne profesije bio je dugotrajan i težak, ali uspješan. U Beču je 1882. otvorena prva škola za medicinske sestre u kojoj su se obrazovale i medicinske sestre iz Hrvatske i vrlo  vjerojatno djelovale u bolnici na području grada Pule ( Prvoj gradskoj bolnici iz 1875.g i Marinespitalu- mornaričkoj  bolnici osnovane 1861.g )  .

Škola za medicinske sestre pomoćnice osnovana je u Zagrebu 1. siječnja 1921. godine. Od 1953/54. škola postaje Viša škola i pripojena je Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a od 1959. godine u RH je djelovalo pet viših škola sa sjedištem u Zagrebu, Osijeku, Puli, Rijeci i Splitu.

Obrazovanje medicinskih sestara započinje upisom u  petogodišnju srednju školu čime medicinske sestre/ tehničari  opće njege stječu sposobnosti  za samostalno  i/ili u stručnom timu (zdravstvenom i multidisciplinarnom) pripremanje i provedbu opće njege-sukladno prihvaćenim standardima. Daljnjim dodiplomskim sveučilišnim/ stručnim obrazovanjem prvostupnica sestrinstva autonomno utvrđuje potrebe pacijenta za zdravstvenom njegom, planira, organizira, provodi i procjenjuje kvalitetu zdravstvene/sestrinske njege, sudjeluje u procesu očuvanja zdravlja i sprečavanju nastanka bolesti stanovnika, nadzire rad svih radnika koji na bilo koji način utječu na proces provođenja zdravstvene/sestrinske njege. Završenim diplomskim studijem medicinske sestre stječu naziv diplomirana/ magistrica sestrinstva u čijoj je domeni edukacija svih razina medicinskih sestara sukladno propisima o visokom obrazovanju, organizira i upravlja osobljem, materijalnim sredstvima te sustavima podrške u okviru svog autonomnog područja djelovanja zdravstvene/ sestrinske njege, na svim razinama zdravstvene zaštite i socijalne skrbi te na poslovima koji uključuju sestrinsku djelatnost, upravlja sustavom kvalitete zdravstvene/ sestrinske njege i procjeni razvoja zdravstvene njege.

Danas je sestrinstvo suočeno sa  novim izazovima, a to su starenje populacije, posljedično tome, kronične bolesti, rizične situacije, spremnost na brze promjene, međustrukovna suradnja, organizacija rada u okolnostima  nedovoljnog  broj kadra, visoka očekivanja društva, utjecaj političkog djelovanja, i učestala potreba komunikacije s medijima.

Pružanje skrbi bolesnicima nije nimalo lagan posao. Iziskuje potpuno predanje, ulaganje vlastite osobnosti što ponekad i ne mora rezultirati željenim ishodom. Ipak, medicinska sestra u obnašanju svakodnevnog posla unosi bolesniku novu svjetlost u život, daje mu poticaj za bolje sutra. Njezina je najveća nagrada zadovoljstvo koje nosi u sebi svaki puta kada vidi osmijeh na bolesnikovu licu.